Horvát
"Marija Jurić Zagorka spisateljica je neiscrpne imaginacije. Bila je i veliki, u nas još nedosegnuti majstor u stvaranju zapleta i održavanju fabularne neizvjesnosti. Tajna je njezine popularnosti u komunikativnosti, u upravo hipnotičkom učinku njezinih priča, u znalačkom korištenju arhetipskih situacija i lako prihvatljivih pripovjednih konvencija." – Krešimir Nemec "Novo izdanje Djela Marije Jurić Zagorke, majstorice povijesnih romansi koja cijelo stoljeće svojim pitkim pričama oduševljava naraštaje čitatelja, objavljena su u suvremenom ruhu dizajnerice Tesse Bachrach Krištofić, u kojem ih željno iščekuju generacije novih poklonika odraslih na djelima J. R. R. Tolkiena i Georgea R. R. Martina." – Miroslava Vučić Grad Zagreb i njegova prošlost zauzimaju važno simboličko mjesto u Zagorkinim popularnim romanima. Tko je čitao njezinu Gričku vješticu, Kći Lotršćaka ili Jadranku, uvjerio se da grad Zagreb nije samo pozadina romanesknog zbivanja, već gotovo mitski junak čija romantizirana prošlost izbija iz svake stranice. Svjetovnost kao dominantan ideološki podtekst Zagorkine popularne romanse Kći Lotršćaka istaknuta je već samom simbolikom naslovne sintagme. Pritom imenica "kći" upućuje na lik Manduše, nezakonite kćeri starog Plemenščaka, koja u svom imenu simbolički nosi legendu o postanku imena vrela Manduševac i grada Zagreba, dok su poznata grička kula i zvono Lotršćak nositelji romantične idealizacije najznamenitije građevine građanskog dijela staroga grada. Uz legendu o postanku grada koja je apostrofirana i samim podnaslovom (Čarobna priča o Manduši zlatokosoj i postanku slavnog kraljevskog grada na sedam kula), romansa donosi i priču o spasu slike Majke Božje Kamenite iz požara, koja svojom gotovo amuletskom vrijednošću štiti Mandušu od nevolja, te legendu o postanku imena Turopolje. Navedeni motivi legendi i pučkih predaja isprepleću se s povijesnim sadržajima. Dakako, okosnica romana je ljubavna priča između Manduše i Divljana.
